Vuković, Đorđe (2020) Dejton, kraj ili povratak političke ravnoteže. Nacionalni interes, 39 (3). pp. 7-29. ISSN 1820-4996

Text Ni-39-1.pdf Download (383kB)

Abstract

Pandemija koronavirusa koja je početkom 2020. godine uzdrmala svijet, Bosnu i Hercegovinu zatekla je u jeku oštre političke, ali i naučne debate o nužnosti revizije Dejtonskog mirovnog sporazuma s jedne i njegove odbrane i afirmacije, s druge strane. Uoči obilježavanja dvadesetpetogodišnjice potpisivanja međunarodnog ugovora koji je zaustavio građanski rat u centralnoj republici bivše Jugoslavije, zapadne diplomate, regionalni politički lideri i stručni krugovi aktuelizovali su pitanje vitalnosti Dejtonskog sporazuma, njegove funkcionalnosti i perspektivu države koja se nalazi posljednja u redu kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, opterećena starim nacionalnim antagonizmima i suprotstavljenim političkim voljama tri konstitutivna naroda BiH. Autor ovog teksta ukazuje na paradigme o uzrocima bosanskohercegovačke političke i društvene krize, konflikte u razmatranjima načina njenog razrješavanja i dominatna obilježja političke kulture u podijeljenom društvu BiH kao nezaobilaznog faktora u razumijevanju političkih procesa. Stajalište je da Dejtonski sporazum nije uzrok nacionalnih, političkih, etničkih i kulturnih problema u BiH, već suprotno – da je on posljedica dugog istorijskog iskustva, suprotstavljenih kultura i politika sjećanja, nacionalnih karaktera i, prije svega, političke volje tri konstututivna naroda. Zaštita kolektivnih prava i sloboda u BiH nisu i ne mogu se predstavljati kao ugrožavanja pojedinačnih i manjinskih, ali ni kao „etničke podjele“ i „nacionalističke težnje“. Ustavno pozicioniranje konstitutivnih naroda u BiH (ono što je nekada smatrano „nacionalnim ključem“) nije prelazno rješenje do stanja u kojem bi važio „jedan čovjek – jedan glas“, već jedini temelj na kojem se može očuvati mir i graditi zajednički život.

Actions (login required)

View Item