Nikolić, Goran (2016) Uticaj sankcija i pada cena nafte na rusku privredu. Nacionalni interes, 25 (1). pp. 229-246. ISSN 1820-4996

[img] Text
NI-25-8.pdf

Download (468kB)
Official URL: https://www.ips.ac.rs/publications/uticaj-sankcija...

Abstract

Nakon održavanja minimalnog rasta u 2014, privreda Rusije će zabeležiti duboku recesiju 2015, nakon čega sledi stabilizacija 2016, sa verovatnim jenjavanjem geopolitičkih tenzija. Trend pada privrednog rasta u Rusiji pogoršava se usled kombinovanog efekta kolapsa cene nafte i ekonomskih sankcija, koje su dovele do drastične depresijacije rublje, snažnih finansijskih pritisaka na bankarski sektor i kompanije i pogoršanih ekonomskih očekivanja. Usporavanje rasta je posledica oštrog pada investicija i usporavanja privatne potrošnje, te snažnog ubrzanja odliva kapitala, povećanih troškova kreditiranja i rasta inflacije. Izvesno je da će ruska privreda morati da pretrpi težak period adaptacije pre nego što dođe na novu (nižu) ravnotežnu tačku. Međunarodne devizne rezerve Rusije pale su za 24,4% u 2014, na 385 milijardi dolara 1. januara 2015. Dodatno, devizne rezerve smanjene su za 16 milijardi dolara od početka godine, zaključno sa krajem oktobra 2015. Inflacija je u prvih deset meseci 2015. iznosila visokih 11,2%. Konačno stabilizovana rublja je izgubila skoro petinu svoje vrednosti prema evru u poslednjih 12 meseci, zaključno sa novembrom 2015, dok je pad u odnosu na dolar bio još snažniji. Neto odliv kapitala iz zemllje odstrane kompanija i banaka dostigao je 151,5 milijardi dolara u 2014, dok se predviđa da će on ostati visok i tokom 2015 (70 milijardi dolara). Zapadne sankcije i njihov uticaj na finansiranje korporacija predstavljaju veću pretnju proizvodnji nafte Rusije nego sama niska cena nafte, zaključak je martovskog (2015) izveštaja Ficha, svetske rejting agencije. Ruske naftne kompanije mogu izdržati i cenu od 55 dolara za barel nekoliko godina, ali ako se pristup finansiranju ne popravi i ograničenja izvoza ostanu, proizvođači neće moći da preduzmu investicije koje su potrebne za održavanje proizvodnje srednjoročno. Ovo je posebno važno jer oko polovine budžeta Rusije čine prihodi vezani sa energente. Inače, poslednjih meseci Rusija je smanjivala izvoz sirove nafte i umesto toga dobar deo produkcije slala domaćim rafinerijama, što donosi više stope prinosa nego prodaja sirove nafte na svetskom tržištu po tekućim niskim cenama.

Item Type: Article
Uncontrolled Keywords: sankcije, pad cena, nafta, Rusija, uticaj, privreda, rublja, izvoz, 2015.
Subjects: J Political Science > JA Political science (General)
J Political Science > JC Political theory
J Political Science > JF Political institutions (General)
J Political Science > JN Political institutions (Europe)
J Political Science > JQ Political institutions Asia
J Political Science > JZ International relations
Divisions: Journal Articles and Reviews
Depositing User: ms Dajana Lazarević
Date Deposited: 31 Aug 2023 10:19
Last Modified: 26 Nov 2023 12:38
URI: http://repozitorijumips.rs/id/eprint/676

Actions (login required)

View Item View Item